Utorak, 13.05.2025.
Predstavljanje dva nova romana poznate hrvatske spisateljice iz Mostara Anite Martinac u VINKOVCIMA

Hrvatska matica iseljenika - podružnica Vukovar

i 

Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima 

 

 

  

     

   

   

Čast nam je pozvati Vas na 

   
predstavljanje dva nova romana poznate hrvatske književnice iz Mostara

     

   

     

     

  

    

ILIČKE PRIČE

   

povijesni roman

       

          

i

    

               

KRENI! 

         

roman pisan po istinitom događaju

       

Memento poginulim braniteljima

u Lipanjskim zorama 1992. 

Južno bojište

       

   

    

     

   autorice ANITE MARTINAC 

   

   

   

  

  
U programu sudjeluju:

    
Dražen Švagelj

 

Anita Martinac

    

   

   

     

     

 Original pozivnice možete vidjeti ovdje.  

   

  

Životopis autorice možete vidjeti ovdje.

  

      

    

Sližbena web stranica književnice Anite Martinac:  https://anitamartinac.com

   

   

    

DVORANA OMH U VINKOVCIMA,

J. DALMATINCA 22, VINKOVCI

   

UTORAK 13. SVIBNJA 2025. GOD. U 19 SATI

   

     

  

  

 

Izvod iz recenzije romana KRENI!: 
„Svojim novim proznim djelom, romanom Kreni, Anita Martinac stoluje i dalje na vrhu hrvatskih spisatelja koji su se usudili pripovjednim načinom i književnoumjetničkim stilom reći istinu o Domovinskome ratu, njegovu početku, trajanju i završetku te o sudionicima na vjetrometini koja je stoljećima bila nemilosrdna prema njima kao i pučanima s hrvatskih prostora opisanima u njezinoj nadahnutoj prozi te izvornom načinu pisanja i ideji. O sve tome autorica, još jednom, svjedoči u romanu, kako to i u podnaslovu piše, istinitim događajem u teškim, olovnim i ratnim vremenima koji je jednak kugi, gladi i potresu. Pišući o domoljubnim temama, autorici nije teško biti na zasluženom tronu jer za čitljivo štivo ima spisateljsku finoću, draži pisanja i pripovijedanja, istančanu ljubav prema svome domu i rodu dok joj je njezino sudjelovanje u osloboditeljskomu ratu, dalo dragocjeno iskustvo. Spisateljica sve viđeno i doživljeno pretače na papir čime zadovoljava književno estetske odrednice te daje obol domoljubne spisateljice što ju čini lucidnom i nezaobilaznom na ljestvici ponajboljih. Iako je spomenuto štivo naslovljeno kao roman o Domovinskome ratu, dakle prozni način, u njemu ima dosta osobina dramskog roda, najtežega književno-umjetničkoga stvaranja, pa se s pravom može kazati da djelo nastoji prijeći, svojom strukturom i kompozicijom, na kazališne daske odakle je dobrim dijelom i nastalo. Spisateljičini, ponajprije dijalozi u razgranatoj fabuli, prolaze dramsku idealnu kompoziciju; uvoda, zapleta, vrhunca, raspleta i kraja da bi ih svaki kazališni ili filmski redatelj poželio.  Dakle, njezina je struktura temeljena na dramskim postulatima, iako je djelo, ponajprije, pisano za prozni rod što je autorica pokazala i u nizu svojih pet romana domoljubne tematike.“ Dr. sc. Ilja Protuđer, jezikoslovac 

„Roman Kreni je blizak, stvaran i jak podsjetnik na vrijednosti Domovinskog rata. Može se prirediti i kao dramski prikaz ili snimiti film jer živopisno dočarava scene a čuva dostojanstvo istine.“ Radmilo Jasak, brigadir HV, zapovjednik IV. bojne „Tihomir Mišić“ ,u vojno vojno-redarstvenoj operaciji „Lipanjske zore“ (o kojoj govori ovaj roman)

„U vrijeme poraća zasigurno se vode neke nove, drukčije bitke ali, usudio bih se reći, nikako manje važne. Jedan od predvodnika te borbe o onom vremenu stvarnoga rata ali i sada jest Anita Martinac. Ovaj njen novi uradak podjednako, baš kao i prošla književna dijela, ubadaju točno tamo gdje treba te mijenjaju naše predrasude, uvriježena mišljenja i povijesna tumačenja nekih prošlih vremena. Roman Kreni! sjajan je primjer sublimirane priče o herojima ali i antiherojima našeg vremena koji su nas trajno obilježili.“ Robert Kurbaša,  hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac 

„Ovo djelo je višestruko značajno, jer ono je istovremeno: i književno i znanstveno, a jedno drugo ne isključuje. Pače! U samoj auktoričinoj jednostavnoj i nepatvorenoj posveti, sve je jasno, jer po njoj nam je puno lakše čitati i pratiti tijek ove vrijedne romansirane povjesnice. U njoj je sažeta i nedavna prošlost, i ovo vrijeme koje živimo, ali je najjača završna posvetna poruka … našoj djeci. Upravo u te dvije riječi leži cijeli smisao i misao ovoga djela – naučiti, poučiti, svjedočiti i posvjedočiti našoj djeci o onom (ne)vremenu; kad je bilo, i što je bilo?
Znaju li naša djeca, budeći se u radosnim i sunčanim lipanjskim zorama, kakve su bile Lipanjske zore ratne devedeset i druge? Riječ je o značajnoj, a nedostatno poznatoj operaciji HV-a, HVO-a i HOS-a, u kojima je oslobođena dolina Neretve od Metkovića do Mostara.“ Ante Nadomir Tadić Šutra, književnik 

   

   

Kratka biografija autorice:

Anita Martinac, dipl. iur. i hrvatska književnica rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Kao braniteljica sudjelovala je u Domovinskom ratu, te je nositeljica medalja "OLUJA" i "LJETO 95", te SPOMENICE DOMOVINSKOG RATA. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao direktorica i grafička dizajnerica u  SPRINT d.o.o., zatim u Federalnom ministarstvu financija, Aluminiju d.d. Mostar a trenutno je savjetnica u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ, te koordinator za Financijsko upravljanje i kontrolu i koordinator za Europske integracije pri Vladi HNŽ. 

Predsjednica je Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Zaklade Društva hrvatskih književnika u BiH, predsjednica je Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH, članica Matice hrvatske, HKD Napretka, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, udruge Hrvatska žena, te udruge HIL-a, a također aktivna je u Odjelu za Drugi svjetski rat i poraće HNS i Odjelu za branitelje i stradalnike Domovinskog rata. 

Objavila je šesnaest književnih djela (pjesme Krvari brig , Art studio Azinović, Zagreb 1994.; pjesme Ljubim te pjesmama, Essegg, Osijek 2012.; pjesme U pogledu, OMH u Čitluku, Čitluk 2012.; pjesme U susret Riječi, OMH u Čitluku, Čitluk 2013.; pjesme Druga riječ je ljubav, DHK HB, Mostar 2014.; roman Medaljon, OMH u Čitluku, OMH Vinkovci, Čitluk - Vinkovci 2015.; audio recital ljubavne poezije uz glazbu (CD) Sretno Valentinovo, Studio Krtalić, Mostar  2015.; roman Posljednji, OMH u Čitluku, OMH VInkovci, Čitluk - Vinkovci 2016. ;  pjesme Budna, DHK HB, Mostar 2017.; roman Od Franje do Franje, OMH u Čitluku, OMH Vinkovci, Čitluk - Vinkovci 2017.; novele Život nema naslova, OMH u Čitluku, Čitluk 2018.; bajka Kako je Pjev naučio raditi, Alfa, Zagreb 2019.; roman Grad bez ptica, SHSK, Mostar 2019. ; pjesme Bijeli crescendo, OMH u Čitluku, Čitluk 2020. ;eseji (S)Misao knjige, (za)bilješke i (p)ogled., OMH u Čitluku,Čitluk 2022., roman Zadnji, slovenski jezik, OMH Čitluk i Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Čitluk - Zagreb 2022. i pjesme Oporuka kraljice Katarine, OMH Vinkovci 2024.). 
Zastupljena je u više antologija i zbornika, te u čitankama za 5. i 9. razred osnovne škole. Urednica je brojnih knjiga i više zbornika, a neki tekstovi su i uprizoreni u dokumentarne filmove. 

Dobitnica je nagrada: ZLATNA POVELJA Matice hrvatske za troknjižje Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, na Glavnoj skupštini MH u Rijeci, 2018.; Nagrada UTICAJNA HRVATSKA ŽENA za 2018.; Književne nagrade „Andrija Zeljko“ za 2022.;  „Posavino, volim te kao majku“ za 2021.; „Grah Ilije Ladina“ za 2019. ; „Marko Martinović Car“ za 2019.; „Trojica iz Gradišta“ 2018. ;  "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u 2017.; „Kaštelanske storije“ u 2017., te Nagrada na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca u 2017., Nagrada "Kula" na manifestaciji "Dani Hercegovačkog ustanka u 2016."; nagrada povodom 25 godina rada Matice hrvatske Čitluk u 2016, zatim "Stijeg slobode", "Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu" u 2015.; Književna nagrada "Fra Martin Nedić" za 2015.,; Pjesmom protiv zaborava" u 2014.; "Ilija Ladin" u 2013. , nagradu za "Najljepše ljubavno pismo“ u 2013., "Dani knjige" u 1997. i Priznanje za najljepšu pjesmu na temu Zaštite okoliša od 1987.

Od 2023. utemeljila je književnu nagradu Benjamin Tolić za najbolju objavljenju knjigu na temu zavičajnog identiteta i autohtone narodne kulture, te je član povjerenstva za dodjelu te i nekih drugih nagrada. Također je obnovila i preuzela organizaciju oko dodjele nagrade Neretvanska maslina ispred JHO DHK. A ispred SHSK bila je pokretač nagrade za najljepšu pjesmu na temu Kultura sjećanja - žrtave totalitarnih režima.