Uzvišena pjesma Stabat Mater nastala je krajem 13 stoljeća. Tekst je najprije postao dio liturgije ali se također pjevao na raznim molitvenim sastancima. Od 1727. godine dekretom pape Benedikta XIII ova se pjesma pjevala o blagdanu Naše drage Gospe od sedam žalosti l5. rujna. Ranije se smatralo da je tu uzvišenu pjesmu napisao Jakopone, no moguće je da je njezin autor sveti Bonaventura. Pjesma opisuje Marijine boli kod Kristovog raspeća.

Mnogi skladatelji pisali su ovaj himan s mnogo dubokih osjećaja. Stabat Mater su pisali Caldara, Scarlatti, Vivaldi, Verdi, Bocherini, Haydn i drugi a svakako najpoznatija i najizvođenija je Pergolesijeva Stabat Mater.

Ona se može pjevati gregorijanski i višeglasno. Palestrina je skladao Stabat Mater za zbor a ccapella; a Pergolesi, Rossini, Dvoržak su skladali za soliste, zbor i orkestar.

 

 

MARIJANA MATIJEVIĆ

      

       Rođena je 1978. godine u Osijeku. Glazbom se bavi od osnovne škole, a 1992. postaje članom Hrvatskog pjevačkog društva „Lipa" te svojim zalaganjem i angažmanom dobiva solističke dionice te ostvaruje zapažene rezultate na svojim nastupima, gostovanjima i natjecanjima. Snimila je i nekoliko nosača zvuka, a Emil Cosseto  pohvalio ju je za izvedbu njegove skladbe Pjesma s drugog brega.

       Osnovnu i srednju Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku završila je u klasi prof. Vesne Jaić, a u srednjoškolskom zboru ističe se kao solistica. Godine 2001. osvaja II. nagradu na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe u Karlovcu. Iste godine upisala je studij pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Snježane Bujanović Stanislav. Za vrijeme studija sudjeluje na svim projektima zbora Umjetničke akademije u Osijeku pod vodstvom prof. Josipa Jerkovića, pjeva i pri komornom sastavu na akademiji, pjeva na solističkim koncertima, a u projektu Carmine burane uvijek pjeva kao vodeći sopran.

       Honorarni je suradnik u zboru HNK u Osijeku, a nakon diplome 2005. godine s ulogom Alise u Donizettijevoj operi Lucia di Lammermoor debitira na osječkoj pozornici.

       U rujnu 2005. sudjeluje na Prvom natjecanju mladih opernih pjevača u Zagrebu u organizaciji sopranistice Dunje Vejzović. Nakon diplome sudjeluje s glazbenom mladeži u Osijeku, s Rotary actom, glazbenom školom u Daruvaru, Donjem Miholjcu, s mladim pjevačima iz Zadra održava solističke koncerte. U godini Mozarta u suradnji sa Zagrebačkim opernim studijem pjeva ulogu Bastiena iz opere Bastien i Bastiennna te pod vodstvom prof. Petrušića surađuje i kao asistent u istoimenoj predstavi. Uspjeđno je predstavljala Hrvatsku na svjetskom natjecanju sakralne glazbe u Rimu „Musica di Sacra" 2008. godine. Trenutno je zaposlena kao nastavnica pjevanja u Glazbenoj školi Brune Bjelinskog u Daruvaru.

 

 

SILVIJA JEŽIĆ-KNEŽEVIĆ

 

Rođena je 1974. godine u Donjem Miholjcu, gdje živi i radi kao nastavnik glasovira u Osnovnoj glazbenoj školi, koju je i sama pohađala.

Srednjoškolsko obrazovanje stekla je u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku u klasi prof. Beatrice Janson.

Studij završava na odsjeku za glazbenu kulturu Pedagoškog fakulteta u Osijeku.

Uz bavljenje pedagoškim radom, više godina radi kao korepetitor i dirigent mješovitog zbora.

Kao korepetitor nastupala je uz solo pjevače u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Donjem Miholjcu.

 

 

Mo. VINKO SITARIĆ

 

Svećenik Đakovačke Osječke nadbiskupije, rođen 28. svibnja 1968. godine u Osijeku, živi u Đakovu. Osnovnu školu završio je u Đakovu, a potom pohađa klasičnu gimnaziju na Šalati u Zagreb. Studij filozofije i teologije završava na Teologiji Đakovu (1988.-1993.) gdje je i diplomirao. Glazbom se bavi od 4. razreda osnovne škole. Prve satove glazbe prima kod sestara sv. Križa u Đakovu. U sjemeništu u Zagrebu počinje privatni studij orgulja, a od 1986. godine svira u đakovačkoj katedrali. Godine 1993. odlazi na studij glazbe u Rim na Papinski konzervatorij za crkvenu glazbu - smjer orgulje gdje diplomira i stječe titulu magistra orgulja.

Od 2002. godine djeluje u središnjim ustanovama Biskupije kao regens cori Katedrale, orguljaš, prof. crkvene glazbe na KBF-u i voditelj Biskupijskog ureda za crkvenu glazbu. Od 2. semestra 2006./2007. predaje orgulje na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.

 

 

 

 

P   R   O   G   R   A   M:

 

Giovanni Battista Pergolesi (1710-1736.):

„Stabat Mater"

 

 

I. Stabat Mater dolorosa

Stala plačuć tužna Mati, gledala je kako pati

Sin joj na križ uzdignut.

II. Cujus animam gementem

Dušom njenom razboljenom, rastuženom, ražaljenom, prolazio mač  je ljut.

III. O quam tristis et afflicta

O koliko ucviljena bješe ona uzvišena, Majka Sina jedinog.

IV. Quae moerebat et dolebat

Bol bolova sve to ljući, blaga Mati gledajući, muke slavnog čeda svog

V. Quis est homo

Koji čovjek ne bi plak'o Majku Božju videć tako, u tjeskobi tolikoj.

Tko protužit' neće s Čistom ,kada vidi gdje za Kristom razdire se srce njoj.

Zarad grijeha svoga puka, gleda njega usred muka, i gdje bičem bijen bi.

VI. Vidit suum dulcem natum

Gleda svoga milog Sina, ostavljena sred gorčina, gdje se s dušom podijeli.

VII. Eja mater fons amoris

Vrelo milja, slatka Mati, bol mi gorku osjećati, daj da s tobom procvilim.

VIII. Fac ut ardeat cor meum

Neka ljubav srca moga, gori sveđ za Krista Boga, da mu u svem omilim.

IX. Sancta mater, istud agas

Rane drage, Majko sveta, Spasa za me razapeta, tisni usred srca mog.

Neka dođu i na mene patnje za me podnesene, Sina tvoga ranjenog.

  Daj mi s tobom suze livat',raspetoga oplakivat' dok na svijetu budem ja.

U tvom društvu uz križ stati, s tobom jade jadovati, želja mi je jedina.

Kruno Djeva, Djevo divna, budi meni milostivna, daj mi s tobom dijelit' plač.

X. Fac ut portem Christi mortem

Daj mi nosit' po sve dane Isusovu smrt i rane, osjećati muka mač.

Neka rane izrane me, neka svega opoje me Sina tvoga križ i krv.

XI. Inflammatus et accensus

Ti na sudu za me zbori, Djevo sveta, da ne mori pakleni me vječni crv.

Kad mi dođu smrtni časi, Kriste Bože nek' me spasi majke tvoje zagovor.

XII. Quando corpus morietur

Kad mi zemlja tijelo primi, dušu onda uzmi ti mi u nebeski blažen dvor. Amen.

 

>> Povratak <<