Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima - Matica hrvatska Vinkovci

Knjižnica Ravnica, knj. 17.

Susret s pjesmama autorice Kate Raštigorac, susret je s tugom za zavičajem iz kojega su mnogi otišli, nestali - da bi došavši u novi sredinu, drugu zemlju, koja će uvijek biti, preradovićevski rečeno „tuđa majka“ - još jedanput nestajali u osobnim traženjima i uspomenama.
Stoga i baš zbog toga u mnogim pjesmama što ćemo ih pročitati suočit ćemo se sa sjećanjima na neke prošle dane, običaje rodnoga kraja, s autoricom ćemo poželjeti ponovno čuti jezik majke, jezik domovine.
U zbirci su pjesme tako i poredane; prvu tematsku cjelinu čine one koje bismo mogli nazvati pjesmama tuge za zavičajem, a u drugom tematskom dijelu zbirke, naći ćemo pjesme koje svjedoče o osobnim traženjima, pokušajima bijega od neshvaćanja, razmišljanjima o bliskosti dvaju bića -sve do pitanja o smislu života:“ zar je to život…Kad tečemo čežnjom Što nam rane stvara“ i kad je sve što želimo samo „povratak mira i nestanak tuge“.
Stihovi pjesama tako teku ritmom življenja, nesputani i neprekidani dijakritičkim ograničenjima jer se ni ono što nam život dosuđuje teško može predvidjeti i zaustaviti.
Nakon promišljanja o onome što je prošlo, s bogatstvom uspomena i životnoga iskustva, s porivom da sve to što je živjela podijeli s drugima, autorica nam pruža svoje stihove, želeći stvoriti mnoga duhovna prijateljstva jer:
“U vremenu koje prestaje
Tamo gdje nas nestaje
Ostaju neispunjena nadanja
I uzaludna čekanja
Ostaje život što prazninom teče.“
Pisati znači pružiti svoje misli, pružiti svoje unutrašnje ja čitatelju, onome, kome će možda neki od stihova pomoći da lakše podnese uzaludnost čekanja, prazninu koja teče i bar nakratko vrati vrijeme mladosti, osjeti snagu korijenja iz kojih smo niknuli, koji su nam dali snagu i odredili naše biće i koji nas zauvijek vežu uz zavičaj.
Višnja Sorčik, prof.