Petak, 23.03.2012.
Filmske večeri u Matici petkom u 20 sati

 

OGRANAK MATICE HRVATSKE U VINKOVCIMA, ODJEL ZA MULTIMEDIJE

i

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA - PODRUŽNICA VUKOVAR

 

 

 

Čast nam je pozvati Vas na

 

 

FILMSKE VEČERI U MATICI U 20 SATI

(DVORANA OMH U VINKOVCIMA, J. DALMATINCA 22)

 

 

 

 

Ciklus Hrvati i kršćanstvo

 

 

 

Scenarij: Ninoslav Lovčević i Hrvoje Hitrec

Autor: Hrvoje Hitrec

Snimatelji: Branko Cahun i Ranko Karabelj

Urednik i redatelj: Ninoslav Lovčević

Urednik Dokumentarnog programa: Ninoslav Lovčević

Proizvodnja: HRT 2011 (MMXI)

 

 

 

 

PETAK, 23. OŽUJKA 2012. godine

1. dio

U prvom dijelui prikazana je povijest od najstarijih kultura na našem tlu, prve kršćanske zajednice, prihvat kršćanstva kao službene religije te dolazak Hrvata i njihovo kasnije pokrštavanje.

 

2. dio

U drugom dijelu serijala "Hrvati i kršćanstvo" prikazni su događaji koji su uslijedili nakon što su Hrvati prihvatili kršćansku vjeru. Vrijeme je to kada kulminira sukob Rima i Carigrada, što će kasnije razultirati i konačnim raskolom. Naravno da su to događaji koji su imali svoje posljedice i na zbivanja u Hrvatskoj, jer do kneza Branimira postojala je snažna probizantska struja u hrvatskom plemstvu. Knez Branimir priklanja se rimskoj crkvi, a veza Hrvata i Petrovih nasljednika od tada je neraskidiva. U Hrvatsku dolaze benediktinci i benediktinke, a kasnije i cisterciti. Razvijaju se umjetnost i graditeljstvo, sve su jače veze s tadašnjim kulturnim središtima, a vrlo su žive veze i s arapskim kalifatima. Vrijeme je to koje su obilježile snažne osobnosti hrvatskih narodnih.

 

 

 

 

 

PETAK, 30. OŽUJKA 2012. godine

3. dio

U trećem dijelu pratimo suton hrvatskog kraljevstva u posljednjim godinama 11. stoljeća. Osniva se zagrebačka biskupija čime će težište političkog djelovanja s juga Hrvatske biti preseljeno na sjever. Vrijeme je to križarskih pohoda kao i najezde Tatara, a kasnije i Osmanlija. Mnoga krivovjerja ne zaobilaze ni naše krajeve. Protuteža će im biti inkvizicija. Pojavljuju se novi redovi - dominikanci, franjevci i pavlini. Tiskaju se prve knjige na hrvatskom jeziku, nastaju sjajna djela kiparske i graditeljske umjetnosti.

 

4. dio

Četvrti dio serijala "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje vrijeme humanizma i renesanse, vrijeme otkrića Novog svijeta, ali i za Hrvatsku sigurno najstrašnije razdoblje. Na Krbavskom polju gine elita hrvatskog plemstva, nekad jako kraljevstvo svedeno je na "ostatke ostataka", samo dvadeset tisuća četvornih kilometara. Rasplamsava se i građanski rat između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. Cetinskom poveljom Hrvati prisežu Habsburzima, ali njihova je pomoć u borbi protiv Turaka mlaka. Nastaje i egzodus iz južnih krajeva prema sjeveru, pa i u druge zemlje. Međutim, istodobno nastaju djela Marka Marulića, komedije Marina Držića, formiraju se bogate i vrijedne knjižnice. Kao odgovor na reformaciju u Hrvatsku stižu isusovci.

 

 

 

 

 

PETAK, 13. TRAVNJA 2012. godine

5. dio

Peti dio bavi se događajima koji su uslijedili poslije prestanka opasnosti od Turaka. Malena i ratovima iscrpljena Hrvatska skoro se utopila u Mađarskoj. Otpor se javlja u vidu narodnog pokreta, a u jačanju narodne svijesti veliku će ulogu odigrati svećenstvo. Zalaganjem bana Josipa Jelačića i Hrvatskog sabora Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom. Uz zagrebačke nadbiskupe središnja osoba crkvenog života u Hrvatskoj je Josip Juraj Strossmayer. Veliki potres u Zagrebu znatno oštećuje katedralu. Javlja se ideja južnoslavenskog ujedinjenja. Hrvati se masovno iseljavaju u prekomorske zemlje. Raspada se Austro-Ugarska, a javlja se nova državna tvorevima. U Italiji se pojavljuje fašizam.

 

6. dio

Šesti, posljednji dio serijala "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje događaje koji su obilježili 20. stoljeće. Vrijeme je to totalitarizama koji, kako desni, tako i lijevi, na katoličku crkvu gledaju kao na opasnost. Mnogi su svećenici završili na robiji ili na stratištima. Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac umro je u kućnom pritvoru, dok je njegov nasljednik Franjo Šeper postao treći čovjek katoličke crkve u svijetu. Šeperovi će nasljednici na nadbiskupskoj stolici, kardinali Franjo Kuharić i Josip Bozanić u samo četiri godine razmaka ugostiti papu što potvrđuje tisućljetnu bliskost hrvatskog naroda i Svete Stolice.

 

 

 

 

 

 

 

PETAK, 20. TRAVNJA 2012. godine u 20 sati

 

Običaji u mjestu Bošnjaci na Cvjetnicu (30 minuta)

Na tlu Hrvatske postojali su proljetni običaji predkršćanskog podrijetla, danas vezani uz uskrsno vrijeme. Većina ih se više ne održava, no u dva sela istočno od Županje još uvijek postoji ophod u noći uoči Cvjetnice - u Bošnjacima, gdje ga zovu "Jelo" i u Račinovcima "U Cvjetnicu Jelo".

 

U filmu su sudjelovali: KUD Sloga Račinovci, pjevačke skupine Baće, Snaše, Nene, članovi KUD-a Branimir iz Bošnjaka, te mještani Račinovaca i Bošnjaka

Stručna suradnica: Janja Juzbašić, etnolog

Redatelj: Davor Borić Bubu

Urednik i scenarist: Aleksej Pavlovsky

Odsjek emisija pučke i predajne kulture - urednica programa za kulturu: Branka Kamenski

Proizvodnja: HRT 2010

 

 

 

 

 

PETAK, 20. TRAVNJA 2012. godine u 20 sati

 

 

DRINSKE MUČENICE (30 minuta)

Kroz svjedočanstva preživjelih sestara i don Ante Bakovića prisjetit ćemo se života i posljednjih dana - križnog puta pet redovnica družbe Sestre kćeri Božje ljubavi Marije Jule Ivanišević (svjetovnog imena Kata Ivanišević), s. Marije Bernadete Banje (svjetovnog imena Terezija Banja), s. Marije Krizine Bojanc (svjetovnog imena Josipa Bojanc), Marije Antonije (svjetovnog imena Josipa Fabjan) i Marije Berchmane (svjetovnog imena Carolina Anna Leidenix), poznatijima kao Drinske mučenice, koje su četnici ubili iz mržnje prema vjeri između 15. i 23. prosinca 1941. u Goraždu, Bosna i Hercegovina.

Vrhbosanski nadbiskup metropolit, kardinal Vinko Puljić, dobivši potrebno dopuštenje od Kongregacije za proglašenje svetaca, 4. prosinca 1999. izdao je dekret o pokretanju Dijecezanskog postupka za njihovu beatifikaciju, koja je proglašena 24. rujna 2011.

 

Scenarist i redatelj: Zdravko Bilandžija

Snimatelj: Branko Cahun

Urednik Dokumentarnog programa: Miroslav Mikuljan

Produkcija: HTV, 1991.