Hrvojka Mihanović-Salopek (rođ. 1961. u Zagrebu) diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990., a godine 1998. doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. Od godine 1986. počinje raditi u HAZU, a od 2007. u zvanju je višeg znanstvenog suradnika u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Od 1997. postaje počasni, dopisni član međunarodne Mariološke akademije u Rimu. Do sada je napisala četiri knjige znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija, Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeća, Tihi pregaoci visovačko-skradinskog područja, te Iz duhovnog perivoja. Pored toga priredila je 14 knjiga izabranih i sabranih djela hrvatskih pisaca antologija i knjiga. Dosad je objavila više od 100 znanstvenih i stručnih radova u raznim zbornicima i časopisima. Od 2003. suradnica je i povremeno urednica stručnog časopisa „Musica sacra" u Zagrebu. Usporedo s književnošću završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Koncertnu interpretaciju radila je s prof. Čedomilom Duganom, a interpretaciju starih francuskih majstora s prof. Olivijem Repecom po metodi Marie Claire Alain iz Pariza. Liturgijsko sviranje radila je s Mo. Lorandom Kilbertusom, isusovačkim skladateljem. Član je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini i inozemstvu. Ostvarila je četiri CD-snimke u izdanju kuće HRT-"Orfej" i „Sveta glazba" d.o.o. Dvadeset godina bila je orguljaš Bazilike Srca Isusova, a kraće vrijeme i Američkog konzulata u Evangeličkoj crkvi u Zagrebu, te Župe sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Suradnik je Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala sljedeće TV-emisije: Klanjam tise kraljiću - hrvatske božične pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme o smrti, Krkom uzvodno -književni portret Nikole Putića, Plemenita nit paučine - književni portret Višnje Stahuljak. Kao voditeljica i scenaristica projekta snimanja duhovne mariološke baštine producentske kuće "Prosoli - Sveta glazba" realizirala je filmove: Stella maris Hrvatskog zagorja, Stella maris sjevernog Jadrana, Dubrovačka velika proteturica, Stella maris Dalmacije. Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, (1993. str. 480) i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda.

 

Želimir Puškarić diplomirao je na odjelu za solo pjevanje na glazbenoj akademiji "Mozarteum" u Salzburgu (Austrija). Nastupao je kao solist u brojnim oratorijskim djelima s dirigentima: P. Dešpaljem. U. Lajovcem, V. Kranjčevićem, M. Horvatom,. N. Barezom, te I. Kuljenćem. U HNK u Zagrebu nastupao je pod dirigentskim vodstvom M. Belamanća. Kao član "Zagrebačkih madrigalista" i solist snimio je nekoliko ploča i CD-a hrvatskih ranih majstora i nastupao na brojnim koncertima. Također je solist ansambla "Collegium pro mušica sacra" i "Svntagma musicum" gdje nastupa u djelima rane glazbe. Nastupao je kao solist na "Dubrovačkim ljetnim igrama", "Varaždinskim baroknim večerima" te gostovao u Austriji, Italiji i Njemačkoj. Stalni je član i solist Mješovitog zbora HRT-a. Godine 1996. odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi.

 

 

 

PROGRAM

 

 

 

 

	1.		Trogirski evanđelistar - Evangeliarum Traguriense, kodeks, XI.- XIII. st. Genealogija po Luki, gregorijanski koral, tenor solo
	2.		Orguljski Introitus na temu gregorijanskog korala
	3.		Andrija Motovunjanin, kraj 15.na 16. st. To čas nije da se čeka, frottola za glas i orgulje
	4.		Toma Cecchini, kraj 16. st. Zla kob već broji sate, glas i orgulje
	5.		Vinko Jelić: (Rijeka, 1596.-Zabern, iza 1636.) Laetamini in Domino, glas i orgulje
	6.		Anonimni franjevac, Franjevački samostan u Klanjcu, 17. st. Dvije pastorale
	7.		Ivan Marko Lukačić: (Šibenik, 1585.-Split, 1648.) Cantabo Domino, glas i orgulje
	8.		Sicut cedrus, glas i orgulje Orguljska međuigra, solo orgulje
	9.		Anonimni franjevac, Osijek, Agnus Dei iz 1750., glas i orgulje
	10.		Dragutin Gaubi (druga pol. 19. st., isusovačka škola, Zagreb) Pater noster, glas i orgulje
	11.		Ivan pl. Zajc (Rijeka, 1832.-Zagreb, 1914.) Ave maris stella, glas i orgulje

 

 

>> Povratak <<