O nama

 

  U Vinkovcima je Pododbor Matice hrvatske, zaslugom Dionizija Švagelja, osnovan 1959. godine. Pododbor je imao dvije sekcije: likovnu, kojom je rukovodio akademski slikar Božidar Kopić i književno-naučnu kojom su rukovodili Dionizije Švagelj i Miroslav Mađer. Pododbor nije imao prostor za rad pa su se članovi skupljali u "Novostima", a ujedno su koristili priliku i svoje tekstove čitali na Radio postaji Vinkovci. Aktivnosti Pododbora odmah su se osjetile u kulturnom životu grada, ali i diljem Slavonije. Već prve godine članovi vinkovačkog Pododbora organizirali su brojne likovne izložbe (Vinkovci, Županja, Sl. Brod, Našice, Zagreb), književne večeri (Ilok, Vinkovci, Vukovar, Osijek, Županja), pokrenuli su izdavačku djelatnost, surađivali u ondašnjem lokalom i državnom tisku, držali predavanja, osmišljavali budući program rada i sl.

 

   Najznačajnija edicija vinkovačkoga Pododbora je "Godišnjak". Sve brojeve uredio je Dionizije Švagelj, koji je, to treba naglasiti, bio spirtus movens i tiskanja "Godišnjaka" i cjelokupnoga Matičinog rada u Vinkovcima i Slavoniji od 1959. do zabrane njezina rada 1971. godine. Prvi broj "Godišnjaka" tiskan je 1960. godine, a do 1970. godine izašlo je pod Matičinim okriljem sedam brojeva.

 

   U poznatim političkim, nacionalnim i ideološkim previranjima potkaraj šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, Matica hrvatska je svojim aktivnostima zauzela vjerojatno najznačajnije mjesto u hrvatskoj burnoj stvarnosti, pa nije čudno što je njezin rad, nakon sloma svih hrvatskih želja i stremljenja, 1971. godine bio  zabranjen, njezinu dokumentaciju preuzela je policija, a dio članstva završio je po jugoslavenskim komunističkim zatvorima.

 

U Vinkovcima je već u proljeće 1990. godine, neposredno nakon prvih demokratskih izbora, grupa ljudi počela razgovarati o potrebi osnivanja ili bolje reći obnavljanja rada Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima.

 

   Početni organizacijski problemi (kontakti sa središnjicom u Zagrebu, traženje članova iz 1971. godine, ispunjavanje zakonskih odredbi i sl.) brzo su prebrođeni i 4. svibnja 1990. godine u Narodnoj knjižnici (zgrada "Hrvatskog doma" u Zvonimirovoj ulici, koja je izgorjela u ratu) održana je obnoviteljska (osnivačka) skupština Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima kojom je Ogranak službeno počeo s radom.

 

   Ogranak MH Vinkovci je nakon obnove rada, ponovo postao jedan od najvažnijih čimbenika u kulturnom životu grada i županije. Bogata izdavačka djelatnost i pokretanje nekoliko biblioteka (do sada je tiskano 46 različitih svezaka knjiga, te dvije grafičke mape, jedna slikovnica i jedan album stripa), a svake godine tiskan je i "Godišnjak" (do sada 16 brojeva), organizirano je oko dvije stotine koncerata ozbiljne glazbe, deseci promocija knjiga, književnih večeri, filmskih projekcija, tribina za mladež, "Večeri s...", a u matičinoj galeriji izlog "Slavonija sveta zemlja Hrvatska" u centru grada i u dvorani Ogranka postavljeno je više od tri stotine različitih izložbi. Ogranak Matice hrvatske Vinkovci danas ima 175 članova, a kolektivni članovi su Muška pjevačka grupa «Lipa», Komorni pjevački zbor «Cibalae» i Amatersko kazalište «Joza Ivakić». Rad je organiziran u 8 odjela: Odjel za likovne umjetnosti (voditelj Dejan Duraković, akademski kipar), Odjel za književnost (voditeljica Višnja Sorčik, prof.), Odjel za glazbenu umjetnost (voditelj mr.sc. Martin Mišković, dipl.ing.), Odjel za mladež (voditelj Hrvoje Radman, dipl.ing.), Odjel za kulturnu baštinu (voditelj Danijel Petković, prof.), Odjel za gospodarstvo (voditeljica Sanja Bošnjak, dipl.oecc.), Odjel za obitelj (voditelj dr.sc. Drago Iličić) i Odjel za film, video i fotografiju (voditelj Antun Smajić, dipl.ing.). Predsjednik Matice hrvatske Vinkovci je doc.dr.sc. Dražen Švagelj, a potpredsjednici dr.sc. Tomislav Talanga i Marko Landeka, prof.




izrada : ikona web design studio